DRUGI O NAMA

Prof. dr. Nikola Buble

Danas, klape nisu glazbena pojava vlastita samo Dalmaciji, one se utemeljuju i aktivne su diljem Hrvatske pa i u svijetu među Hrvatima. Da bi u takvim okolnostima mogle opstati i biti kurentne na glazbenom tržištu posežu za sredstvima koje će im to omogućiti. Klape našeg vremena sve češće pjevaju uz pratnju instrumenata – gitare i mandoline. Dakako da tzv. festivalske klape, provenijencije zabavne glazbe, pjevaju i uz orkestar. To su činjenice koje je osnažila velika popularnost klapskog pjevanja i kao posljedica toga želja klapa da se afirmiraju na estradnom polju, odnosno među širokim krugom slušatelja. Posljedica navedenog je da se brišu pojedina karakterna obilježja klapa i klapskog pjevanja iz daljnje i bliže prošlosti te se stvaraju nova. Jedno od najosjetljivijih, novih stremljenja klapa je upotreba instrumenata. Bilo je takvih radnji i prije, međutim tada su se napjevi uz pratnju instrumenata (a u nekim slučajevima uz to i poradi drugih razloga) krstili uglavnom nekim drugim imenom, a ne klapskom pjesmom. Bi li su prepoznatljivi kao npr. turističke pjesme, šlageri sa festivala zabavnih melodija i tsl. Danas se te i takove glazbene pojave sa repertoara klapa, istini za volju, za sada ne uvijek ispravno, zovu klapske pjesme i kao takve se tretiraju među svojim konzumentima. To se naglašenije očituje u zadnjem desetljeću i pred tom istinom ne treba zatvarati oči. Stručnjaci su u mogućnosti na neki način klape, ondje gdje je to potrebno i moguće, otrgnuti od eventualne posvemašnje banalizacije, estradizacije, šlagerizacije ako uzmognu ponešto utjecati na njihova glazbena promišljanja. Jedan od mjesta gdje se to pokušava je Hrvatski festival klapa i mandolina u Opatiji. Festival bi morao po htijenju utemeljitelja afirmirati domišljanje da se sve klapske pjesme ne daju staviti pod instrumentalnu pratnju, štoviše da je među takvima mali broj starih, starijih pa onda u manjoj mjeri izraženo i novijih klapskih pjesama. O tome zorno svjedoči karakter pojedinih klapskih pjesama; npr. one slobodnog ritma, gregorijanskog podrijetla… Svako vrijeme uvjetuje ostanak glazbenih tradicijskih pojava njihovim prilagođavanjem novim uvjetima. Tako je i sa klapskom pjesmom i tako će biti sve dok bude živa glazbena pojava, koja dijelom oblikuje glazbeni svijet ljudi – onda kada ne bude vitalna među svojim nositeljima, klapskim pjevačima, njezino mjesto će biti u muzeju kao reliktu jednog prošlog vremena. Zato je potreban Festival u Opatiji. Tek mu je tri godine. Nadajmo se sa godinama biti će sve zreliji, utjecajniji… sve na korist glazbene kulture u Hrvata.

Duško Tambača

Nakon samo dvije godine svoga postojanja, Festival se profilirao kao originalna glazbena manifestacija i to ne samo kvarnerskog okruženja, već i mnogo šire - u nacionalnim razmjerima. Posebice imponira činjenica o uspješnoj sprezi glazbe i turizma kao garancije za sigurnu budućnost i uspješnu promociju nacionalnih vrednota

Ramiro Palmić

Drugi o nama

Milan Jakić

U prvi trenutak nastanka ideje Festivala u Opatiji, mislio sam da je to samo jedan u nizu kratkoročnih pokušaja nekolicine entuzijasta da i oni nešto naprave. Već prvu godinu, vidim kroz niz segmenata; pristupa, scenarija, tehničke opremljenosti, organizacije, razina kvalitete izvođača, mnoštvo stručnih osoba i još mnogo neizrečenog, da to nije samo pokušaj nekolicine ili kopija već nečeg postojećeg, već da to postaje zaista unikatno-vrijedna manifestacija, dužna velikog poštovanja, koja ima glavu i rep sa točno profiliranim ciljem i pravilima. Kao takova manifestacija, dala je svoj veliki doprinos što klapska pjesma ulazi na vrata Unesco-a kao svjetska nematerijalna baština, a sam Festival pod visoko pokroviteljstvo Ministarstava Kulture i Turizma RH, koji su veoma brzo prepoznali ovaj Festival kao brand za svačije potrebe. Kao posebnost ugodno me iznenadilo; uoči 3. Festivala 2011. Tematski skup u organizaciji vodećih ljudi Festivala na kojem su se okupili eminentni ljudi iz toga svijeta, ujedno članovi festivalskog Vijeća, na kojem su se čule i razmijenile mnoge napredne ideje, stvorene na iskustvu i pretvorene u ciljeve za budućnost.